Ažurirano februar 2026
Prošlo je više od veka od proboja Solunskog fronta. U udžbenicima stoje imena: Vojvoda Vuk, Živojin Mišić, Stepa Stepanović, Petar Bojović. Na Zejtinliku, pod budnim okom deda Đorđa Mihailovića, decenijama je stražarilo 8.000 ratnika. Ostali su u sećanju. Ali, kome?
Rastužila me je, ili bolje reći zgrozila vest te 2018. godine da se stogodišnjica proboja neće dostojno obeležiti u Srbiji. Rekli su neki da „ne može to kod nas“. Zbog čega? Da bismo lepše izgledali pred onima koji danas prekrajaju istoriju onako kako im odgovara? Da ne bismo uvredili „velike“ dok gazimo po kostima sopstvenih predaka? Dotakli smo dno. Dno dna.

Juriš koji je obrisao granice logike
Septembra 1918. godine, srpska vojska nije samo probila front; ona je uradila nešto što je u vojnim akademijama smatrano nemogućim. Francuski maršal Franše d’Epere pisao je svojoj vladi da se operacije moraju usporiti jer komora ne stiže da dopremi hranu francuskim trupama. „Samo srpskim trupama nisu potrebne komunikacije,“ pisao je maršal, „oni idu kao oluja – napred.“
Srpski vojnik nije čekao logistiku. On je u opancima trčao ka svojoj njivi, ka svojoj kući koju nije video tri godine. Taj srpski inat, taj svetli bes čoveka koji je prošao golgotu Albanije i vratio se iz mrtvih na Krfu, bio je motor koji je srušio moćne imperije. Bečki „Greie Presse“ je te godine pisao da je srpski vojnik najžilaviji ratnik kojeg je svetski požar video. Kako i ne bi bio, kad je svaki metar juriša bio metar bliže kućnom pragu?
Hleba, igara i rijaliti heroja
Okrenuli smo leđa herojima Cera, Mačkovog kamena, Kolubare i Kajmakčalana. U zemlji koja je rodila divove, danas su udarne vesti neki drugi skupovi. Dok su oni krvarili na Gornjem požaru gledajući u vrhove masiva, mi danas brojimo novčanice rijaliti likova i gledamo njihove svađe kao vrhunac nacionalnog interesovanja. Dok se deca leče SMS porukama, mi zaboravljamo ljude koji su dali milion i sto hiljada života da bismo mi danas uopšte imali ime i prezime.
U Srbiji kao da više nema vojskovođa dostojnih da stanu pred senke predaka. Danas imamo „farme“ i „zadruge“. Hleba i igara, dok nam istorija bledi pod naslagama jeftine zabave i političke korektnosti.

Poruka čuvarima svetinje
Ali niko mi ne može uskratiti pravo da se prisetim slave tih seljaka koji su se bez napora pretvorili u najbolje vojnike sveta. Želim da poručim tamo na Zejtinliku: nismo vas svi zaboravili. Ima nas još koji verujemo u reči vojvode Mišića: „Sa nepokolebljivom verom i nadom, junaci, napred u otadžbinu!“
Nisam ni junak ni vojskovođa, i neću stajati ispred vaših spomenika u prvim redovima sa onima koji vas se sete samo kad im treba glas više. Ja sam samo jedan od onih koji ne zaboravljaju vašu žrtvu.

Epilog jedne golgote
Istorija se danas prekraja, brišu se uloge, a sramnim revizijama zamenjuju se teze o tome ko je bio žrtva, a ko agresor. Ali nikakvo mastilo ne može izbrisati činjenicu da je proboj Solunskog fronta bio početak kraja Velikog rata i da ga je izneo srpski seljak. Ostavili ste kosti po krševima, livadama i planinama, od Plave grobnice do Kajmakčalana, prolazeći put koji bi slomio svaki drugi narod na svetu. Vi niste samo pobedili u ratu; vi ste pobedili samu smrt, vrativši se iz ništavila Krfa pravo na kućni prag.

Dali ste živote za potomke koji danas često pognute glave prolaze pored vaših spomenika, ili ih se sete samo u protokolarnim govorima kada im treba mrvica vašeg autoriteta. To što se stogodišnjica prećutkuje i što se vaša žrtva relativizuje, više je naša sramota nego vaš poraz. Vi ste svoje uradili – ispisali ste najsvetliju stranicu svetske istorije krvlju i opankom, dokazujući da sloboda nema cenu koju srpski inat ne može da isplati. Vi ste postali večni, a mi smo ti koji ostajemo mali, zaglavljeni u rijaliti svakodnevici, zapitani da li smo vas uopšte dostojni. Dokle god stoji onaj drveni krst na Kajmakčalanu, vaše junaštvo će biti sudija našem zaboravu.
Slava Vam, divovi.
© 2018–2026 Iz mog ugla – P. Božin. Sva prava zadržana. Strogo zabranjeno preuzimanje sadržaja i fotografija bez dozvole autora. Sadržaj zaštićen digitalnim otiskom. [Uslovi korišćenja]