Ažurirano februar 2026
O prirodnim lepotama zlatiborskog kraja je mnogo toga napisano. Predivni vidikovci još lepša jezera te bogat biljni i životinjski svet su samo neke stvari na koje bi svi trebalo da budemo ponosni. Međutim biti ponosan u normalnim okolnostima podrazumeva ulaganje i očuvanje tih lepota. Iako se čini da je u Srbiji malo ko istinski posvećen tom cilju stanovnici sela Zlakusa i Potpeć koji se nalaze na oko 14 kilometara od Užica dokazuju suprotno. Oni su ponosni na lepotu koju čuvaju u svom kraju a posebno na monumentalnu Potpećku pećinu.
Sve je obeleženo i sređeno baš kako i zaslužuje jedna ovakva prirodna retkost. Okolina ostavlja bez reči a već na silazu sa magistralnog puta sam pogled na čuvenu zlakusku grnčariju ostavlja dubok trag u sećanju. Pećina sa svojim ulaznim portalom visine 50 metara u obliku potkovice predstavlja najviši pećinski ulaz u Srbiji i spada među najviše na celom Balkanu. Izdubljen na krečnjačkoj litici ovaj portal je tipičan predstavnik pećina izvorskog tipa koje su izgradile vode ponornice iz Drežničke doline.

Drski ponos Užica i grnčarija iz Zlakuse
Ljudi iz turističke organizacije Užica opravdano su ponosni na ovaj lokalitet pa su angažovali vodiče koji će vam rado odgovoriti na sva pitanja. Oni ne objašnjavaju samo tajne pećine već i specifičnosti grnčarije po kojoj je Zlakusa jedinstvena na svetu. Reč je o starom zanatu gde se posuđe pravi od gline pomešane sa mlevenim kamenom mineralom kalcitom što jelima spremljenim u tim posudama daje neponovljiv ukus.
Vodiči će vam pokazati i mesto sa kojeg se najbolje vidi formacija poznata kao Mamut. Pogled je zaista neverovatan i vredan svakog koraka. U samoj pećini nalazi se obilje stalaktita i stalagmita pa ćete čuti predivne priče o nastanku Sale zmajeva. Upoznaćete i Prolaz slepih miševa kao i neobične oblike koje je priroda vajala hiljadama godina poput Košnice i Orla. Tu su i figure koje narodna mašta naziva Snežana i sedam patuljaka zatim Don Kihot i čuveni Nevestinski veo.
Ljudi iz turističke organizacije Užica su čak i drski sa svojim ponosom, pa su zadužili i vodiča koji će vam rado odgovoriti na pitanja i lepo objasniti sve. Ne samo u vezi pećine, već i u vezi grnčarije, po kojoj je Zlakusa jedinstvena na svetu. Pokazaće mesto sa kojeg se vidi „Mamut“. Predivan pogled, verujte mi. U pećini se nalazi obilje stalaktita i stalagmita, tako da ćete čuti predivne priče o nastanku sale zmajeva, upoznaćete i prolaz slepih miševa, kao i košnicu i orla… A tu su i „Snežana i sedam patuljaka“, „Don Kihot“, „Nevestinski Veo“…

Naučni trag Jovana Cvijića i dvorane nade
Unutrašnjost pećine krije dvorane nazvane Tavan i Prolaz nade kao i Minerski prolaz koji vodi do Galerije mladih istraživača. Pored nje se nalazi Cvijićeva dvorana nazvana po našem čuvenom naučniku i osnivaču srpske speleologije Jovanu Cvijiću. Upravo je on postavio temelje istraživanja ovog prostora shvativši koliki značaj Potpećka pećina ima za razumevanje geološke prošlosti Balkana.
Dvorane su ispunjene pećinskim nakitom koji je nastajao kap po kap stvarajući oblike koji prkose gravitaciji. Cvijićeva dvorana je posebno impresivna jer u njoj osećate svu snagu prirode koja je strpljivo klesala ovaj prostor milionima godina. Svaki stalaktit ovde priča priču o klimatskim promenama i tokovima podzemnih voda koje su nekada slobodno jurile ovim kanalima.
Sklonište od neolita do turskih najezdi
Pretpostavlja se da je ova pećina bila čovekovo stanište još u periodu mlađeg kamenog doba odnosno neolita. Arheološka istraživanja otkrila su obilje keramike obrađene jelenske rogove i kameno oruđe što potvrđuje da su naši preci ovde nalazili siguran dom. U kasnijim periodima ratova okolno stanovništvo je u dubinama pećine pronalazilo utočište naročito tokom najezda Turaka kada su neprohodni kanali i visoki ulaz služili kao neosvojiva tvrđava.
Vaše je samo da na putu za Zlatibor stanete kod mesta gde se prodaje grnčarija iz Zlakuse. Sve ostalo je jedna predivna priča koja se retko sreće a koju ćete rado prepričavati dalje. Za potpuni ugođaj na kraju vas čeka odlična kalifornijska pastrmka u etno restoranu Vodeničar iz čijeg se dvorišta pruža predivan pogled na veličanstveni ulazni portal pećine. Taj spoj prirodne monumentalnosti i tradicionalnog gostoprimstva učiniće da se iz ovog kraja vratite bogatiji za jedno nezaboravno iskustvo.
© 2018–2026 Iz mog ugla – P. Božin. Sva prava zadržana. Strogo zabranjeno preuzimanje sadržaja i fotografija bez dozvole autora. Sadržaj zaštićen digitalnim otiskom. [Uslovi korišćenja]
Izvor podataka Turistička organizacija Užica lični zapisi i naučna istraživanja Jovana Cvijića.
Да, лепа и прелепа села Злакуса и Потпећ.
Мени је занимљива прича како је село Потпећ добило име, наравно по пећини. Када је пећини требало дати име названа је Потпећка пећина, по селу. То су ти досетљиви ужичани…