Otkrijte predivne dvorce Vojvodine uz legende o plemićkim porodicama, raskoši i nesrećnim ljubavima, priče o balovima. Usponima i padovima velikih porodica i propast njihovih imanja.
Pinova vila: „Napuštena Pinova vila u Zrenjaninu, u ulici Ive Lole Ribara 13 (da li je broj slučajnost ili ipak igra sudbine?) predstavlja fascinantan i misteriozan deo prošlosti grada na Begeju, koji čeka da bude istražen i otkriven. Da li ipak postoji u svim tim legendama i babskim pričama nešto blizu istine?…“ Članak pročitajte OVDE
Pinova vila: Nekadašnji simbol raskoši, danas najpoznatija napuštena građevina Zrenjanina.
Pogled na fasadu Pinove vile u Zrenjaninu, delo arhitekte Lasla Đulaša. Fotografija prikazuje propadanje objekta i specifične elemente romantizma.
Kula koja pamti bogatstvo: Prepoznatljivi arhitektonski potpis Pinove vile.
Kula sa kupastim krovom inspirisana srednjovekovnim dvorcima, jedan od najočuvanijih elemenata na Pinovoj vili.
Tihi svedoci prošlosti: Misteriozna fotografija pronađena među ruševinama.
Detalj unutrašnjosti sa starom fotografijom koja unosi dozu mistike u priču o nekadašnjim stanovnicima vile.
Unutar zidova: Prizor koji svedoči o decenijskom zanemarivanju i propadanju.
Unutrašnjost objekta bez nameštaja i stolarije, prikazuje stanje "Muzeja destrukcije" i tragove vremena.
Letnjikovac porodice Pece: „…Nekada davno jedno brdašce u njivama severne Bačke, krasio je letnjikovac porodice Pece Nikao je u svitanju 19. veka, baš kao i većina velelepnih građevina po Vojvodini. Tada ih beše preko osamdeset. Dvorci, letnjikovci i kašteli krasili su vojvođansku ravnicu. Malo koji od njih je danas sačuvan. Neki se još uvek odupiru zubu vremena, a mnoge je sustigla surova sudbina. Jedva da je od njih po nešto i ostalo…“ Članak pročitajte OVDE
Tišina severne Bačke: Letnjikovac koji u osami čeka svoj poslednji čin.
Pogled na ruševine letnjikovca porodice Pece kod Malog Iđoša. Fotografija prikazuje propadanje objekta okruženog njivama.
1923: Godina kada je završen „Bebin dom“, ali i godina kada se mali život ugasio.
Arhitektonski detalj na bočnoj fasadi letnjikovca koji prikazuje utisnutu 1923. godinu, simbolizujući vrhunac uspona i početak kraja porodice Pece.
Sudbina ravnice: Kako ljudski nemar i plugovi polako brišu istoriju jedne porodice
Široki kadar koji prikazuje kako se poljoprivredno zemljište približava ostacima građevine, brišući nekadašnji park.
Dvorac Fantast: „…Retki su oni koji su svoje snove pretvorili u javu. Jedan od njih bio je Bogdan Dunđerski, pripadnik najimućnije vojvođanske porodice s kraja 19. i početka 20. veka. Na svom imanju, baš onako iz inata, podigao je u zagrljaju plodnih oranica svoj dvorac iz mašte. Podigao je dvorac Fantast…“ Članak pročitajte OVDE
Glavna kula dvorca Fantast, prepoznatljiva po svojim zupčastim vrhovima, dominira imanjem koje je nekada pripadalo porodici Dunđerski
dvorac Fantast iz donjeg ugla (rakursa). U centru je bela fasada sa neogotičkom kvadratnom kulom i manjom kružnom kulom. U prvom planu je bela betonska balustrada i zasvođeni ulazni trem. Kadar je sa obe strane prirodno uokviren gustim zelenim krošnjama drveća, dok je u pozadini jasno plavo nebo sa belim oblacima.
Zamak iz mašte usred ravnice: Kula dvorca Fantast visoka 25 metara sa koje pogled doseže 'dokle god oči vide
Pogled koji oduzima dah: Sa tornja dvorca Fantast pruža se vidik na beskrajno zelenilo bačke ravnice i porodičnu kapelu Svetog Đorđa.
Pogled sa glavne kule. U prvom planu se vide kamene teksture zidova i sivi limeni krovovi sa karakterističnim šiljatim tornjićima. U srednjem planu, među bujnim krošnjama drveća, nazire se kupola kapele Bogdana Dunđerskog. Pozadinu čini tipičan vojvođanski pejzaž sa pravilnim poljima zelene i žute boje koja se protežu do horizonta pod gustim, dramatičnim slojem sivih oblaka.
"Dokle ti god pogled doseže... I još malo više."
Enterijer kapele Svetog Đorđa: Ikonostas je po želji Bogdana Dunđerskog oslikao njegov bliski prijatelj, slavni slikar Uroš Predić. vidljivo je da nedostaje pet ikonostasa
unutrašnjost pravoslavne kapele. U centru je masivni drveni ikonostas sa ikonama na zlatnoj pozadini i crvenim somotskim poljima. Na carskim dverima su prikazane Blagovesti, a iznad njih kompozicija skidanja Gospoda sa krsta. Svod kapele je plave boje, ukrašen zlatnim zvezdama, sa vidljivim tragovima vremena na malteru, što enterijeru daje autentičan, istorijski karakter
Bogdan Dunđerski, jedan od najbogatijih ljudi svog vremena, ostavio je neizbrisiv trag u arhitekturi i konjarstvu Vojvodine.
Na fotografiji je prikazan vertikalni portret muškarca sa brkovima u svečanom crnom odelu, smešten u bogato rezbareni tamni drveni ram. Slika se nalazi na žutom zidu unutar dvorca. Ispred portreta, na komodi prekrivenoj belim platnom, nalazi se činija sa žutim dunjama, manji uokvireni crtež i stakleni dekanter, što doprinosi autentičnoj atmosferi enterijera dvorca Fantast
Špicerov dvorac: „…U Vojvodini postoji preko 80 dvoraca koji potiču između dva svetska rata. Neki i danas krase polja i ravnice, dok je većina njih zaboravljena, u ruševinama, u zagrljaju prirode. Interesantni su i oni, tako porušeni, zarasli i na margini sećanja, možda još više od onih koji se i dalje hrabro drže. Tipičan primer zaborava je Špicerov dvorac, na desnoj obali Dunava, u Beočinu, varošici na obroncima Fruške Gore…“ Članak pročitajte OVDE
Duh secesije u svakom detalju: Balkon sa koga se nekada pružao pogled na teatralni sjaj centralnog hola
Impozantni prostor unutrasnjosti Spicerovog dvorca sa vidljivim dekorativnim sarama na plocniku i ocuvanim balkonima
Mitološki čuvar: Turul ptica na baroknom zabatu dvorca, simbol mađarske nacije koji i dalje prkosi vremenu
Krupni plan skulpture Turul ptice na vrhu Spicerovog dvorca, jedan od retkih sacuvanih simbola izvorne arhitekture.
Nadrealni kontrast: Dok ostaci vitraža čuvaju duh XIX veka, u pozadini neumorno prolazi traka beočinske cementare
Krupni plan neoromanickog prozora Spicerovog dvorca sa ostacima bojenog stakla, kroz koji se vidi moderna industrijska instalacija.
Između starog sjaja i surove današnjice: Glavni ulaz dvorca koji polako preuzima priroda.
Prikaz spoljasnjosti Spicerovog dvorca u Beocinu sa fokusom na trolucnu konstrukciju ulaza i oronulu fasadu.
Teatralni sjaj centralnog hola: Nekadašnji ponos Beočina koji danas prkosi zaboravu.
unutrasnja arhitektura Spicerovog dvorca, rad Imrea Stajndla, sa fokusom na dekorativne elemente.
Klikom na reklamu podržavate rad stranice
Ovaj veb sajt koristi kolačiće za personalizaciju sadržaja i oglasa, pružanje funkcija društvenih medija i analiziranje saobraćaja. Takođe deli informacije o tome kako koristite sajt sa partnerima za društvene medije, oglašavanje i analitiku koji mogu da ih kombinuju sa drugim informacijama koje ste im dali ili koje su prikupili na osnovu korišćenja usluga. Ako nastavite da koristite ovu veb-stranicu, saglasni ste sa korišćenjem naših kolačića. PrihvatamSaznaj više
SAZNAJ VIŠE
Privacy Overview
This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.